Istražili smo što stručnjaci kažu o tome kako zaštiti imovinu i gdje uložiti svoj novac.
Gdje se u današnje „ludo“ vrijeme isplati ulagati pitanje je na koje bi jednoznačan i jednostavan odgovor htjeli dobiti svi građani koji su u štednji u bankama (koja je većinom u euru) u proteklih godinu dana zbog inflacije.
Prvo što se moramo (morate) pitati jeste li spremni izaći iz sigurnosti banaka i u kojem ste stupnju spremni na rizik jer će to uvelike usmjeriti Vaš odabir alternativa.
Nekretnine, dolar i zlato?
Prof.dr. Drago Jakočević tvrdi da je dolar kao valuta i općenito SAD odmaknut od kriznih ratnih žarišta i dolar raste ali za zaštitu od spomenute inflacije to su još uvijek mali postoci. Zlato kao ulaganje nudi određenu sigurnost, opipljivo je ali neće donijeti neki prinos, dok se mnogi ljudi u Hrvatskoj koji imaju slobodna sredstva odlučuju za nekretnine. Građani u Hrvatskoj osim tradicionalne bankarske štednje izuzetno cijene nekretnine i češće su vlasnici istih nego stanovnici razvijenijih zemalja.
Nekretnine pružaju solidan štit od inflacije i predstavljaju opipljivu, trajnu vrijednost no osnovna mana im je likvidnost jer ukoliko Vam zatreba novac realno je da ćete do unovčenja i najpoželjnije nekretnine morati pričekati barem mjesec dana.Karakter hrvatske ekonomije je rentijerski i to se neće promijeniti u bližoj budućnosti. Najam stanova i apartmana za investitora predstavlja iznimno dobru i sigurnu poslovnu priliku jer za prosječni najam stana od 500 eura mora izdvojiti par stotina kuna poreza.
Inflacija je problem broj jedan!
Dr. Petar Vušković ističe inflaciju kao problem broj jedan te da će dva faktora odrediti dinamiku kretanja iste u budućnosti. Prvi je tijek ratnog sukoba Ukrajine i Rusije koji utječe na cijenu hrane i energenata, a drugi pandemijski lockdown u Kini koji utječe na cijenu elektrotehnike i cijenu ostalih potrepština široke potrošnje. Inflacija smanjuje vrijednost dohodaka građana, pa se s razlogom možemo pitati kako našoj financijskoj imovini očuvati vrijednost.
„Kod ulaganja moramo znati što želimo. Ako želimo više prinose od kamata na oročene depozite to će značiti veće rizike.“ No, ti rizici nisu isti za dostupne nam alternative…
Kriptovalute, potencijalno najveći prinos, ali i najveći rizik!
Kriptovalute su odlična prilika za zaradu no istovremeno nose najveću razinu rizika. HANFA poručuje da europska nadzorna tijela (EBA, ESMA, EIOPA) upozoravaju potrošače o vrlo visokoj rizičnosti brojnih vrsta kriptoimovine koje su špekulativne prirode te nisu prikladne za većinu malih potrošača u kontekstu ulaganja ili upotrebe kao sredstva plaćanja i razmjene. Osobitu pozornost potrošači trebaju posvetiti obećanjima brzih i visokih povrata i svjesni nedostataka dostupne pravne i transakcijske zaštite vezane uz kriptoimovinu.
Dionice – potencijalno visok prinos, no i dalje je prisutan visoki rizik.
Ulaganje u dionice je odlična alternativa „parkiranju“ novca u banku no i ovdje morate biti svjesni da cijena vaših ulaganja može ozbiljno varirati, i da teoretski možete izgubiti sav ulog u slučaju stečaja tvrtke (tvrtki) čije ste dionice kupili. Bez znanja o tržištu kapitala bolje je ne upuštati se u to!
Investicijski fondovi
Investicijski fondovi pružaju disperziju rizika ulaganja i mogućnost uplate malih iznosa no prinosi i dalje mogu značajno varirati te ovise o vrsti fonda. U načelu predstavljaju jednu od najboljih alternativa uz prethodno savjetovanje kod stručnjaka.
Investicijsko zlato
Investicijsko zlato predstavljadobru zaštitu od inflacije, realnu imovinu i ima dobru likvidnost, no isto tako radi se o burzovnoj robi čija cijena varira te u vrijeme konjunkturnog ciklusa postaje sve manje atraktivno.
Obveznice
Dužničke vrijednosnice predstavljaju relativno siguran model ulaganja no to ovisi od izdavatelja i svrhe prikupljanja kapitala. Prednost je što se ovdje uglavnom radi o fiksnim prihodima od kamata te povratu glavnice po dospijeću investicije.
Fine`sa ŠTEDNO ULAGANJE – Pouzdano i provjereno
Fiksna kamatna stopa od 4.0 – 4.5 %
Što su Fine`sa ŠTEDNA ULAGANJA?
Model Fine`sa ŠTEDNO ULAGANJE zasniva se na upisu korporativnih obveznica financijskekompanije Fine`sa Credos d.d. s fiksnom godišnjom kamatnom stopom od 4.0 – 4.5% ovisno o ročnosti (3, 5 ili 7 godina). Obveznice ne kotiraju na tržištu kapitala te se radi o privatnom izdanju, a upis i isplatakamata obavlja se preko Središnjeg klirinškog depozitarnog društva koje predstavlja centralnidepozitorij svih nematerijaliziranih vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj.
U što se investira moj novac u modelu Fine`sa ŠTEDNA ULAGANJA?
Sredstva klijenata koji su upisali korporativne obveznice financijske kompanije Fine`sa Credos d.d. koriste se u realnom gospodarstvu i predstavljaju portfelj uravnoteženih i disperziranih kratkoročnih zajmova poduzećima koji su osigurani realnom imovinom te na taj način zaštićeni prema najvišim financijskim standardima.