Da inflacija može izazvati velike probleme, već je jako dobro poznato. Osim što smanjuje kupovnu moć, dodatno i obezvrjeđuje štednju. Tijekom desetljeća niske te ekonomski pogodne inflacije o istoj se gotovo da i nije govorilo, ali mnogi od nas veoma dobro pamte život u Jugoslaviji kada se inflacija „otela kontroli“ te prelazila stopu od 100% godišnje, a primjerice 1989., iznosila je preko 3000%.
Očuvanje vrijednosti novca u uvjetima ekstremno visokih stopa inflacije je „nemoguća misija“, ali u uvjetima umjerene pa čak i galopirajuće inflacije na duži rok to je itekako moguće, a sve uz minimalan ulagački rizik.
Navedenu konstataciju mogu potvrditi dugogodišnji ulagači u korporativne obveznice Fine’sa Credos koji su u razdoblju 2016.-2022., ne samo da su očuvali vrijednost novca veću su i zaradili unatoč visokim stopama inflacije u posljednje dvije godine. Točnije na 1.000 uloženih EUR-a u korporativne obveznice Fine’sa Credos ostvarili su realni prinos (korigiran za % inflacije) od 118 EUR-a dok im je isplaćena zarada u prosjeku iznosila 352 EUR-a.
Usporedbe radi, ulagači u štedne depozite komercijalnih banaka u istom su razdoblju, na jednak iznos ulaganja izgubili 163 EUR-a.
Sukladno dugoročnim procjenama relevantnih financijskih institucija u vezi inflatornih kretanja, ulagači u korporativne obveznice Fine’sa Credos tijekom 10 godina ulaganja, povećat će vrijednost novca za 168 EUR, dok će oni koji štede novac u bankama izgubiti čak 255 EUR što je više od 1/4 oročenog novca.
