Uvažavajući niz mjera u cilju suzbijanja inflacije u RH, ali i u svijetu u vidu rasta kamatnih stopa na kreditno zaduživanje građana i poduzetnika te shodno tome s druge strane i očekivanja u vezi značajnijeg rasta kamatnih stopa na depozite na oročenu štednju isto se prema informativnim podatcima HNB-a u hrvatskom bankarskom sustavu nije ostvarilo u očekivanoj mjeri budući da su predviđanja Vlade RH bila da će prosječna štednja na depozite banaka težiti prema kamatnoj stopi od 3,00%.
Analizom raspoloživih podataka za 18 hrvatskih banaka (za Raiffeisenbank Austria d.d. nema dostupnih podataka) na bazi oročenja depozita na rok od 12 mjeseci u niti jednoj od banaka nije moguće ostvariti prinos odnosno kamatnu stopu na štednju iznad 2,90% dok je najčešći prinos koji komercijalne banke nude na razini od 1,00%.
Primjetno je kako „male banke“ s pojedinačnim tržišnim udjelom manjim od 1%, kao što su primjerice Croatia banka d.d., Agram banka d.d. i Partner banka d.d. nude veće kamatne stope na štednju dok tzv. „veliki bankarski igrači“ poput Zagrebačke banke d.d., Privredne banke Zagreb d.d. i Erste&Steiermärkische Bank d.d. sa zbirnim tržišnim udjelom od gotovo 65% nude najmanje kamatne stope na štednju pri čemu ponderirana kamatna stopa (izračunata metodom tržišnog udjela) na štednju koju ostvaruju građani na rok od 12 mjeseci iznosi svega 1,05% što je daleko ispod očekivanja građana kao i Vlade RH koja brojnim mjerama u vidu izdavanja obveznica i trezorskih zapisa nastoji pobuditi interes građana i institucionalnih investitora u alternativne oblike isplativijih ulaganja kako bi ih djelomično zaštitila od inflacije, a s druge strane pribavila kapital na tržištu.
RB |
BANKA |
TRŽIŠNI UDIO |
ROK OROČENJA u mjesecima |
||
12 |
24 |
36 |
|||
1 |
CROATIA |
0,33% |
2,90% |
0,15% |
0,25% |
2 |
AGRAM |
0,76% |
2,80% |
2,20% |
2,00% |
3 |
PARTNER |
0,39% |
2,75% |
1,30% |
n.p |
4 |
J&T |
0,11% |
2,50% |
n.p |
n.p |
5 |
HPB |
7,81% |
2,30% |
n.p |
n.p |
6 |
ISTARSKA |
0,95% |
2,10% |
2,20% |
2,30% |
7 |
SLATINSKA |
0,32% |
2,00% |
0,70% |
0,80% |
8 |
IMEX |
0,22% |
2,00% |
1,50% |
0,25% |
9 |
ADDIKO |
3,02% |
2,00% |
1,50% |
n.p |
10 |
KARLOVAČKA |
0,60% |
1,50% |
0,02% |
0,02% |
11 |
POBA |
0,86% |
1,10% |
1,00% |
0,25% |
12 |
ERSTE |
17,05% |
1,00% |
1,00% |
1,30% |
13 |
OTP |
9,96% |
1,00% |
1,30% |
1,30% |
14 |
KOVANICA |
0,29% |
1,00% |
1,20% |
1,25% |
15 |
SAMOBORSKA |
0,13% |
1,00% |
1,00% |
1,00% |
16 |
ZABA |
26,74% |
1,00% |
1,00% |
1,00% |
17 |
KENT |
0,74% |
1,00% |
0,90% |
0,90% |
18 |
PBZ |
21,25% |
0,80% |
0,02% |
0,02% |
19 |
RBA |
8,47% |
n.p |
n.p |
n.p |
|
PONDERIRANI PROSJEK |
100,00% |
1,05% |
0,69% |
0,68% |
Prema tome, hrvatski građani će prema aktualnim podatcima u prosjeku na deponiranih 10.000,00 EUR zaraditi oko 105,00 EUR za što su dužni državi platiti i porez na dohodak po stopi od 12% (koji je od 01.01.2024., dodatno povećan, prethodno je iznosio 10%) čime im se ostvareni dohodak u ovom slučaju umanjuje na 92,40 EUR, a što uz dodatne naknade koju većina banaka naplaćuje kao što je naknada za vođenje računa, naknada za prijevremeni raskid štednje ili naknada za zatvaranje štednje dodatno umanjuje isplativost oročavanja štednje u bankama.
Fine’sa Credos d.d., financijska kompanija čija se filozofija poslovanja zasniva na stečenom iskustvu u bankarskom sektoru, predstavlja alternativu oročenim depozitima temeljem štednih ulaganja u vidu korporativnih obveznica s prinosom do 5,25%, pri čemu građani, kao ni poduzetnici ne snose dodatne izdatke u vidu poreza na dohodak kao niti transakcijske troškove što ovaj oblik ulaganja čini mnogo atraktivnijim od štednje u bankama, a sve uz umjereno nizak rizik koji se kompenzira višom kamatnom stopom.
Za više informacija u vezi ponude štednih ulaganja Fine’sa Credos d.d. saznajte na web stranici: https://finesa-credos.hr/ ili pozivom na broj 042 492 973.