Kamate na oročene depozite vrlo su niske (0,10% – 0,30% godišnje), inflacija na godišnjem nivou prelazi 3,00%, a sve više ljudi štedi sve veće iznose. Postavlja se pitanje koje su alternative bankarskoj štednji?
Agencija IMAS je za potrebe jedne od najvećih bankarskih grupacija, Erste Grupe, u srpnju i kolovozu provela istraživanje o navikama štednje u Hrvatskoj. Ono je pokazalo kako građani u prosjeku za štednju izdvajaju 549 kuna ili 73 eura, što je 15 posto više nego prošle godine.
Istraživanje je provedeno s ciljem da se procijeni kako dugo razdoblje vrlo niskih kamatnih stopa na oročene depozite (0,10 – 0,30% godišnje) utječe na navike u štednji građana. Upravo zbog niskih kamata čak 25% ispitanika ušteđeni novac drži na tekućem računu, 15% ispitanika novac je uložilo u kupnju nekretnine dok ih 37% nije promijenilo ništa. Najviše ispitanika štedi kako bi stvorilo zalihu sredstava za nepredviđene situacije ili financijsko zaleđe za sebe i obitelj.
Zanimljive usporedbe
Zanimljivo je usporediti podatke i vidjeti koliko kakve su štedne navike u drugim zemljama. Ako, primjerice, usporedimo zemlje istočne i srednje Europe najviše štede Austrijanci, čak 344 eura ili 72 eura mjesečno više nego prošle godine. Slijede Slovaci i Česi sa 123 odnosno 119 eura mjesečno dok je Hrvatska na spomenutih 549 kuna ili 73 eura. Najveći skok u iznosu mjesečne štednje su uz Austrijance imali Mađari (19 eura) te njihova mjesečna izdvajanja za štednju u 2020. iznose 82 eura. U svim zemljama najveći postotak stanovništva štedi za „crne dane“, a najviše njih u Slovačkoj (94%).
Štedna alternativa
Kamate na oročene depozite vrlo su niske (0,10% – 0,30% godišnje), inflacija na godišnjem nivou prelazi 3,00%, a sve više ljudi štedi sve veće iznose. Postavlja se pitanje koje su alternative bankarskoj štednji? Pokrovitelj naše rubrike nudi štednu alternativu, koja može donijeti višu kamatu uz nizak rizik. Fine’sa Credos d.d. iz Varaždina građanima nudi kamate od 4,00%, 4,25% i 4,50% za izdanja svojih obveznica.